Glavni partner:

Zašto izlagati i posjetiti sajam arhitekture i graditeljstva ArhiBau.hr 2023?

2.6.2023

Predstavljanje uživo je prilika koju projektanti, kao i svi ostali sudionici graditeljstva, mogu iskoristiti za upoznavanje ne samo s novim ili zanimljivim proizvodima, već i predstavnicima tvrtki, koji će im ljubazno i sa zadovoljstvom objasniti sve one bitne detalje za uspjeh njihovih projekata. Osim toga, većinom su to lokalno stacionirane kompanije, drugim riječima na našem tržištu dostupni materijali.

Sjajna je to prigoda kojom svi zainteresirani mogu, u nekoliko dana, dobiti kvalitetne odgovore više kompanija i pritom uspješnije započeti ili dovršiti svoje građevinske projekte. Građani ondje mogu potražiti odgovore na njihove nedoumice i steći osnovna saznanja o tome kojim materijalima graditi, rekonstruirati, obnoviti, izolirati i urediti vlastite projekte.

O planovima za ArhiBau.hr 2023., kao i novostima koje najavljuje ovogodišnje izdanje razgovarali smo sa predsjednikom Društva arhitekata Zagreba, arhitektom Tihomilom Matkovićem i Snježanom Turalijom iz tvrtke Greenika.

Već treću godinu zaredom pripremate ArhiBau.hr, sajam graditeljstva, no ovaj put u nešto drugačijoj izvedbi, u spoju s dizajnerima Design weeka, umjetnicima Art Zagreb i 50. po redu Ambijentom i to u kultnom prostoru Zagrebačkog velesajma. Tko sve stoji u organizacijskom timu i kako ste se odlučili na nastavak ove priče uz bok poznatim a komplementarnim okupljanjima?

Glavni organizator sajma i konferencije ArhiBau.hr je Društvo arhitekata Zagreba, no okosnicu tima čine Snježana Turalija iz GREENiKA poslovnog savjetovanja, Slavica Olujić Klapčić iz Katapult promocije d.o.o. i ja kao predsjednik Društva arhitekata Zagreba. Tu je i stalni tim od desetak ljudi te mnogo volontera i suradnika, kako bi se sajam i stručna konferencija uspješno održali. 
Glavna ideja ArhiBau.hr sajma i konferencije je povezivanje svih struka uključenih u planiranje i gradnju.

Ove godine idemo korak dalje tako što se sajam odvija istovremeno s etabliranim sajmovima interijera i umjetnosti i festivalom dizajna te selimo na veći sajamski prostor Zagrebačkog velesajma. Očekujemo znatno veći broj posjetitelja i stručnjaka zbog ovih promjena, jer su reakcije već sada jako pozitivne!.

Također, prvi dan sajama, 26. rujna 2023. ulaz je besplatan za sve posjetitelje i sve sajmove, što je još jedan razloga da sačuvate datum u svom kalendaru i posjetite ovo događanje.

Tihomile, Vi već dugi niz godina djelujete i kao predsjednik Društva arhitekata Zagreba. Koja je Vaša uloga tijekom godine i čime se pored tog angažmana još bavite?

Radim kao glavni arhitekt u Organizaciji za planiranje i arhitekturu te osim predsjedanja Društvom arhitekata Zagreba, također obnašam dužnost potpredsjednika Udruženja graditeljstva pri HGK i člana Skupštine Hrvatske komore arhitekata.

Ovaj složeni raspored posla predstavlja izazov, jer zahtijeva stalno praćenje vlastitih projekata u području prostornog planiranja, projektiranja i nadzora izvedbe, ali dodatni angažman u društvenim aktivnostima smatram iznimno važnim za unaprjeđenje arhitektonskih praksi u Hrvatskoj i šire.

 

ArhiBau.hr povezuje sve struke u graditeljstvu

Možete nam kazati koji je glavni cilj pokretanja ArhiBau sajma? Koju ste, probajmo to tako reći, rupu odlučili popuniti ovim izdanjem?

ArhiBau.hr sajam ima temeljnu svrhu povezivanja svih struka uključenih u proces planiranja, projektiranja i gradnje, kao i održavanja i upravljanja te razmjenu iskustava i dobrih praksi. Osim arhitekata, tu su naši stalni suradnici koji obuhvaćaju građevinsku, elektroinženjersku, strojarsku i geodetsku struku.

Također, uključujemo i druge stručnjake, koji su relevantni za prostorno planiranje i gradnju, kao što su ekonomisti, krajobrazni arhitekti, prometni inženjeri, geografi, sociolozi, povjesničari umjetnosti, dizajneri, voditelji projekata i mnogi drugi. Iako se svake godine bavimo nekih novim aktualnim temama, naša vodeća i konstanta misija je promicanje kulture građenja i održivog razvoja, kako nam i stoji u logotipu sajma.

Snježana, možete li za one koji nešto kraće prate industriju ukratko opisati kada ste se i kako uključili u organizaciju te što ste radili ranije u ulozi direktorice HSZG-a? Koje ste promjene imali prilike pratiti kroz godine djelovanja?

U organizaciju sajma i konferencije ArhiBau.hr uključena sam od samog početka s obzirom da je 2020. u suradnji između GREENiKA poslovnog savjetovanja i Društva arhitekata Zagreba uspješno ostvarena hibridna konferencija, koja je bila isključivo posvećena obnovi nakon potresa. Tada smo svi bili iznimno senzibilizirani na zakonske smjernice, brzinu i kvalitetu obnove, tako da je bilo neminovno uključiti sve struke i sve građevinske brandove u nastanak dobre konferencije.

Snježana Turalija i Tihomil Matković

Podrška za konferenciju je dobivena s najviših instanci institucionalne, gospodarske, obrazovne i sfere civilnog sektora, tako da je to bio zamašnjak za nastavak suradnje i pokretanje nečeg apsolutno novog, kao što su sajam i konferencija ArhiBau.hr. Za mene je cijeli sektor apsolutno prirodno okruženje i zaista uživam u stvaranju platforme koja okuplja sve dionike graditeljskog sektora oko važnih tema za hrvatsko graditeljstvo, ali i šire.

Što se tiče Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju, sudjelovala sam od samog početka kao član upravnog odbora u prvim koracima od osnivanja, osmišljavanja i realizacije aktivnosti, do trenutka kada je udrugu trebalo profesionalizirati. Bila sam prva izvršna direktorica u dvogodišnjem mandatu i član upravnog odbora Svjetskog savjeta za zelenu gradnju.

Danas s ponosom mogu reći da smo od 2009. do 2017. napravili dobar temelj da današnja ekipa, a zaista je brojna i izvrsna, može nastaviti s uspješnim radom udruge koja je najbolji promotor održive gradnje u Hrvatskoj. Također, danas sam s gđom Vedranom Likan počasna članica HSZG-a i aktivni član, a naravno radim i na projektima koji uključuju DGNB certificiranje što je sada i jedna od aktivnosti udruge.

 

Na sajmu dogovarate poslove uživo

Što po vama znači ovakav sajam i kakve sve promjene okupljanja ovakvog tipa mogu generirati?

Prije svega treba oživjeti sajmovanje kao način razmjene iskustava, informacija i znanja, jer je to u vremenu digitalizacije, a posebno pandemijskim uvjetima, postalo dosta zanemarena forma poslovnih okupljanja. Kako je poslovni sektor odustajao od sajmova, tako su i posjetitelji prestali dolaziti u značajnijem opsegu i k tome se informirati preko interneta.

No, bez obzira nazvali to tradicionalnim ili ne, ljudi se moraju vidjeti, pružiti si ruku, dogovoriti posao uz neko neformalno druženje. Stoga je obnova ideje sajmovanja u graditeljskom sektoru jedna od osnovnih koja se čini suvislom. Partnerstva i sinergije više sajmova također su poželjne jer posjetiteljima pružaju puno više mogućnosti i doživljaja, kao i dostupnosti informacija, za jednu kupljenu sajamsku ulaznicu.

Današnje nas vrijeme tjera na sinergiju i suradnju kako bismo jačali građevinsku industriju i položaj arhitekture te osjećaj za vizualno u našem društvu. Prepuštanje svega svakome na slobodno odlučivanje dovodi nas do toga da gledamo bliješteće kolorističke reklame hamburgera na glavnom zagrebačkom trgu. Što mi i vi možemo učiniti da se uspostavi nekakav novi red tj. da se minimizira utjecaj svakog investitora koji želi raditi baš sve što želi?

Vaše pitanje je kompleksno, a odgovor relativno jednostavan – jasne zakonske procedure, poštovanje tog istog zakona, osvješćivanje ljudi u najširem smislu o lijepom, praktičnom, suvremenom i nadasve ekološki, ekonomski i kulturološki prihvatljivom dizajnu. Postignuće apsolutnog balansa između razvoja i očuvanja okoliša (urbanog, ruralnog ili bilo kojeg drugog) na dugi rok, dalo bi odgovarajući rezultat, koji na neki način zazivate svojim pitanjem.

Obično se sajmovi i konferencije koriste i kao prilika gdje se i prema političarima izlazi s prijedlozima i konkretnim rješenjima. Što u ovom smislu spremate, koja su pitanja i prijedlozi s kojima izlazite pred vladajuću garnituru?

Do sada je ArhiBau.hr bio podržan od svih relevantnih institucija na europskom, nacionalnom i regionalnom nivou, također od relevantnih predstavnika stručnih komora, energetskih agencija, neprofitnih udruga, koje imaju poveznicu s razvojem, urbanizmom, arhitekturom, održivošću u cjelini.

Stečene pokrovitelje i partnere proširujemo onima iz sektora međunarodnih odnosa, obrazovnog sektora te sudionika realnog sektora, koji u procesu zelene i digitalne tranzicije čine određenu pozitivnu razliku. Njihovim uključenjem u program sajma i konferencije želimo dodatno naglasiti da smo u navedenoj tranziciji apsolutno svi važni i pozvani na suradnju i zajedništvo u nastojanjima da Hrvatska postane regionalni lider u kontekstu zelene i digitalne tranzicije. 

 

O izložbenom prostoru i mogućnostima

Što biste preporučili izlagačima, kako se najbolje pripremiti za nastup? 

Uspješan sajam je onaj gdje se svi potrude dovesti krajnjeg posjetitelja kako bi obilazili štandove, postavljali pitanja, zanimali se za proizvode i usluge izlagača, slušali predavanja, družili se u sajamskom ozračju s poslovnim partnerima, novim poslovnim poznanicima, kolegama iz udruženja, komora, važnih institucija. Složit ćete se zasigurno da je sajam uživo najbolji put ka novim poslovnim uspjesima, dogovorima i partnerstvima.

Ako ste posjetili zadnji BAU u Münchenu mogli ste doživjeti upravo to – oduševljenje koje je vladalo i među izlagačima i među posjetiteljima. Jedni su imali što za pokazati i predstavili su svoje proizvode na vrlo suvremen način i u bogatom ruhu, a drugi su se divili inovacijama, kreativnosti, praktičnim rješenjima i vrhunskim predavačima, koji su danima pokazivali ono najbolje što njihov brand nudi na tržištu. Kvalitetna sajamska promocija zalog je za dobre poslovne rezultate u sljedećem višegodišnjem razdoblju. Na sajmu se pokaže najbolje, na sajmu se može najpovoljnije kupiti.

Tako je oduvijek, samo trebamo u novim okolnostima shvatiti da nam je sajamski princip poslovanja jednako važan kao i onaj virtualni. S obzirom da hrvatsko graditeljstvo, kao i mnoga u regiji, pati od inflatornih pritisaka, poremećaja u distribucijskim lancima, a ponajviše zbog nedostatka radne snage i kvalitetnih i prije svega dostupnih majstora, zar nije upravo ArhiBau.hr mjesto gdje svi mogu naći jedni druge i pokušati o aktualnom stanju raspravljati, donijeti neke zaključke i usmjeriti to isto hrvatsko graditeljstvo u pozitivnijem smjeru – prema kulturi građenja i održivom razvoju u pravom smislu?

Kakve novosti pripremate na ovogodišnjem sajmu, pretpostavljam kako ste zadržali dobre prakse, a čula sam i da se sprema pravi networking? Otkrijte nam nešto više detalja?

Ove se godine sajamski prostor prostire na dva paviljona, izlagači mogu birati štandove od otprilike 6 do ukupno 80 m2, logistika i infrastruktura sajma će im omogućiti da se prikažu u najboljem svjetlu kroz štandove, ali i kroz ostale oglasne pozicije. 

Potičemo sve izlagače da u sklopu ArhiBau.hr ponude sajamske popuste, razne radionice i stručna savjetovanja te na taj način aktivno sudjeluju u kreiranju sadržaja za stručnu publiku, ali svakako i za građanstvo. Svi izlagači moći će se predbilježiti za sastanke na b2b platformi, koju pokrećemo na našoj web stranici, a koji će se održavati tijekom sajma. 

U dvije konferencijske dvorane održavat će se, osim svečanog otvorenja svih događanja u navedenom tjednu, velik broj radionica, seminara i okruglih stolova. 

Studentima i srednjoškolcima omogućujemo promociju njihovih projekata, a novim malim tvrtkama (Start up -ovima) i obrtima nudimo efektan izložbeni prostor kako bi mogli naglasiti svoje inovacije i atraktivne proizvode iz područja IT industrije, zelene i digitalne tranzicije i sličnih poslovnih linija.

Uglavnom, puno je novih stvari i iznenađenja, trudimo se svake godine biti bolji!

Koji i kakvi izlagači su pozvani prisustvovati sajmu ArhiBau.hr?

Svima koji sudjelujemo u organizaciji sajma i konferencije ArhiBau.hr bilo bi zadovoljstvo među izlagačima vidjeti domaće i strane tvrtke, obrtnike i individualce koji mogu ponuditi svoja rješenja u kontekstu glavne teme sajma: „Prostor budućnosti/Budućnost prostora“, ali i standardne poruke jer se ArhiBau.hr želi i treba održavati u kontekstu poboljšanja kulture građenja i ostvarenja održivog razvoja u sektoru graditeljstva. Svi koji planiraju, projektiraju, grade, investiraju, održavaju, upravljaju, osiguravaju, reguliraju  – više su nego dobrodošli kao izlagači i posjetitelji.

Zašto doći izlagati?

Ove se godine sajam ArhiBau.hr prostire kroz 2 paviljona 11a i 10a te kroz tzv. „topli prolaz“, što je vrlo atraktivna ukupna pozicija u odnosu na ostale sajmove i festival koji će se istovremeno događati na Zagrebačkom velesajmu. Nadamo se lijepom vremenu, jer se radi o kraju rujna ove godine, a također i nekom sinergijskom efektu, zbog realno daleko veće ponude za posjetitelje različitih interesa i potreba.

Sajam je ove godine unaprijeđen logistički, osnovan je poseban centar za umrežavanje raznih kategorija posjetitelja i izlagača, tako da očekujemo izvrsnu sajamsku atmosferu. Kao dio sajma organizira se i tradicionalna dvodnevna konferencija za inženjersku struku, a bit će i velik broj raznih drugih specifičnih konferencija, seminara, okruglih stolova i radionica. 

Moguće je odabrati štandove različitih veličina, predložiti vlastite ideje za što bolju sajamsku produkciju. Cijene su zbog dogovora sa partnerskim organizacijama značajno niže u odnosu na sam početak organizacije ArhiBau.hr, postoji velik broj mogućnosti za iznimnu vidljivost brandova u sajamskom i izvan sajamskom okruženju. 

Ove će godine biti bogatija i oglasna kampanja, online i offline, nacionalno i regionalno, tako da preporučujemo svima koji žele pokazati svoje proizvode i usluge i biti dio kampanje da se prijave najkasnije do 1.7.2023. do kada mogu ostvariti povoljnije uvjete

Možete se obratiti i na mailove organizacije: konferencija@arhibau.hr, sajam@arhibau.hr

Foto: Nina Đurđević, ArhiBau.hr
Izvor: egradnja.hr
Na vrh